Hrvatska inačica ovog naziva bila bi super – stariji, a njihovo općenito dobro zdravlje interesira liječnike diljem svijeta.
Do sad provedene studije doprinose razumijevanju faktora koji podržavaju kognitivno zdravlje tijekom starenja. Njihov broj je još uvijek gotovo nemoguće saznati, ali jasno je kako istraživanja ukazuju na porast članova ove nevjerojatne skupine ljudi.
Medicinske prakse i napredak znanstvenih tehnologija neki su od čimbenika koje svakako pridonose povećanju broja ovih osoba, ali treba istaknuti i generalno povećanu svijest o važnosti vođenja zdravog načina života, koja je sve raširenija.
Otkriveno je kako mozak ovih ljudi sadrži mnogo veću gustoću stanica nazvani Von Economo, a povezane su s visokom razinom svijesti i socijalnom percepcijom. Zanimanje za tajne super-starijih nedavno je na svom Instagram računu potaknuo i američki liječnik dr. Mark Hyman, koji je istaknuo nekoliko navika, a koje su zajedničke vitalnim osobama iznad 80 godina.
TJELESNA AKTIVNOST
Značaj fizičke aktivnosti neupitan je kada se govori o zdravom životu jer pomaže pri razišljanju, učenju, održavanju emocionalne ravnoteže te umanjuje anksioznost.
Ljudi koji manje vježbaju doživljavaju brži i veći kognitivni pad od vršnjaka koji čine suprotno. Minimalno je potrebno prosječno 150 minuta vježbanja umjerenim intenzitetom tjedno, a stariji od 65 godina trebali bi unesti tjelesne aktivnosti tijekom tri dana tjedno.
ČITANJE I UČENJE NOVIH VJEŠTINA
Poznato je kako čitanje ima pozitivan utjecaj na pamćenje. Regularnom praksom čitanja usporava se kognitivni pad u starosti, a posebice u ljudi koje su tijekom života koristili i druge mentalne stimulanse poput igranja društvenih igri te rješavanja križaljki.
Ujedno, čitanjem se razvijaju empatija, znatiželja te imaginacija. Ono proširuje vokabular individue, umanjuje stres, a poboljšava i kvalitetu sna. Nudi odmak u druge svjetove i nova saznanja o njima.
Učenje novih vještina i uvođenje različitih hobija, doprinosi kreativnosti osobe te također poboljšava memoriju. Mnogi nemaju vremena prakticirati nove stvari u mladosti, ali odlaskom u mirovinu važno je nastaviti razvijati moždane funkcije. Mozgu su konstantno potrebni stimulansi, a ništa drugačije nije ni u starosti. Uostalom, sudjelovanjem u novim aktivnostima potiče se i komunikacija sa širim spektrom ljudi koji u život uvode različitosti i nove informacije.
RAD
Moguće najproblematičnija tajna jer, trenutno se bude nezadovoljstva promjenama zakona vezanih uz odlazak u mirovinu i pomicanja dobnih granica. Um, baš kao i tijelo koče pri obavljanju poslova nakon šezdesete godine života, bez obzira na to koliko se sposobnima osjećali jer je ritam svakodnevice sve ubrzaniji. No, evidentno je kako se neki ljudi počinju gasiti naglim prestankom rada pa je korisno nastaviti, ako ste u mogućnosti, sudjelovati u aktivnostima koje postaju rutinom i obavezom.
Vjeruje se kako su ljudi koji nastavljaju raditi nakon umirovljenja manje izloženi riziku razvoja demencije jer su prisiljeni angažirati i koristiti kognitivne funkcije kao i inače. Time nastavljaju učiti, a naučeno aplicirati na dnevnoj bazi.
DRUŠTVENA AKTIVNOST
Ne treba se izolirati. Starost ne znači kako je život gotov. Dapače, nudi priliku dijeljenja iskustva i znanja, a kroz druženje se nastavlja upijati informacije čime se poboljšava memorija te se jačaju neuronske mreže.
Nije bitna količina interakcija već njihova kvaliteta. Valja produbiti obiteljske i prijateljske spone. Što smo stariji to je teže sklapati prijateljstva, ali nevjerojatno je koliko interakcijom s drugima možemo dobiti. Ona ne mora biti duboka niti kompleksna. Važno je samo njegovati ju.
Zanemarimo stoga strah od starosti i prihvatimo ju. Kao što je rekla poznata švicarsko-američka psihijatrica i autorica Elisabeth Kübler-Ross: „starost ima svoju radost; to je vrijeme kada zvijezde sjaje jasnije, jer je svjetlo spremljeno u nas tijekom godina počelo sjati.“
.png)
.png)
