Kada odlazimo na masažu da nam odagna bol, vjerojatno nismo ni svjesni da doživljavamo manipulaciju fascije, tankog vezivnog tkiva koje se proteže duž cijelog tijela. Kako ne postoji dio tijela koji nije obavijen i prožet fascijom, slikovito možemo reći da je mali nožni prst povezan s okom. Fascija se u sve „petlja“ i može utjecati na zdravlje cijelog tijela. Ako je tako važna, možda se pitate zašto prije niste čuli za nju? Fascija je postala fascinantna znanstvenicima tek posljednjih desetak godina, a u stručnim krugovima često izaziva oprečne stavove. Za kirurge to je tkivo koje jednostavno prerežu kako bi došli do organa, dok je za osteopate, kiropraktičare i holističke fizioterapeute mnogo više.
Da bismo rasvijetlili značenje i funkciju ovog fascinantnog tkiva, obratili smo se za pomoć prof. kineziologije i dr. osteopatije Goranu Markoviću. „Fascija je komponenta mekog vezivnog tkiva koja prožima cijelo tijelo oblikujući trodimenzionalnu mrežu strukturne potpore. Prožima i okružuje sve organe, mišiće, kosti i živce te osigurava optimalnu okolinu za njihovu funkciju“, objašnjava stručnjak dodajući da postoji površinska fascija, duboka ili mišićna fascija, visceralna fascija, tj. fascija unutarnjih organa i meningealna, odnosno fascija živčanog sustava. Nama je posebno zanimljiva mišićna fascija jer može znatnije utjecati na naše kretanje.
Zdrava fascija je elastična, gipka i fluidna pa se lako može rastegnuti i pomicati. Međutim, različite vrsta stresa kojemu smo izloženi tijekom života fascija pohranjuje pa postaje napeta, zategnuta i kruta. „Mi ne osjećamo promjene na fascijama“, kaže prof. dr. sc. Marković, „ali možemo osjetiti posljedice tih promjena u obliku boli, zatezanja, ukočenosti i ograničene pokretljivosti.“ Najčešći uzroci zbog kojih fascija nije mobilna i elastična su: tjelesni stres (npr. akutna ozljeda, operacija, tjelesno preopterećenje, imobilizacija, izloženost visokoj ili niskoj temperaturi i sl.), kemijski stres (izloženost nečistom zraku, kemikalijama, alkoholu, cigaretama, lijekovima i nezdravoj prehrani) te psihoemocionalni stres.
Fascija zbog toga gubi elastičnost i sprečava istezanje tkiva u svim smjerovima, što se negativno manifestira na zdravlje. „Tjelesne traume mogu prouzročiti bol na mjestu traume ili, češće, na mjestu kompenzacije izazvane tom traumom, dok poremećaji u fasciji uzrokovani psihoemocionalnim stresom često nastaju u vratu, ramenima, križima i preponama, što može voditi narušenom držanju tijela“, navodi Marković. I starenje te smanjenje mobilnosti tijela može biti uzrok zategnute fascije. Zbog toga se možda ujutro nakon ustajanja iz kreveta osjećate ukočeno. Premda su ovo najčešći slučajevi fizičke manifestacije poremećaja u mišićnoj fasciji, promjene na njima, ističe Marković, mogu čak izazvati autoimune ili kronične bolesti poput karcinoma.
Stoga ne čudi što se fascija više ne smatra inertnim tkivom bez značajne funkcije. „Interes za proučavanja fascija opravdano raste u 21. stoljeću“, kaže Marković. „Trenutačne spoznaje o građi, funkciji i važnosti fascijalnog sustava za čovjekovo zdravlje još su prilično ograničene. Ipak, nastalo je mnogo miofascijalnih modela i različitih vrsta tretmana koji, navodno, mijenjanju čovjekove fascije. No direktnih dokaza o tim promjenama nedostaje i zato treba biti oprezan“, upozorava Marković.
Kao najkompletniji sustav za održavanje optimalne elastičnosti mišićne fascije navodi zanimljivu kombinaciju vježbanja i stila života. „Fascije će biti najsretnije ako ćete prihvatiti cijeli sustav joge koji sačinjavaju asane, vježbe disanja, meditacija i specifična prehrana te usto redovito prakticirati kardio aktivnost poput latinoameričkih plesova.“ Marković pojašnjava da primjenom aktivnosti koje su monotone (kad se izvodi relativno mali broja pokreta male amplitude), ne možemo optimalno djelovati na elastičnost mišićne fascije pa je zbog idealno posvetiti se omiljenoj kardiovaskularnoj aktivnosti koja poboljšavaju cirkulaciju, što je ključ zdravog sustava fascija.
I različite manualne tehnike i masaže mogu pozitivno djelovati na fascijalni sustav, kaže stručnjak za tijelo. Kiropraktika, limfna drenaža, Bowen tehnika ili osteopatski tretmani mogu pomoći opustiti i rastegnuti fasciju tako da imamo što veću mobilnost pokreta. Fascija voli i kada je tijelo optimalno hidratizirano. Stručnjaci fascije uspoređuju sa spužvom – kada je hidrirana, elastična je i gipka, ali kada je suha, dolazi do zgušnjavanja njezine izvanstanične matrice . „Trebate hidratizirati svoju fasciju pijući odgovarajuću količinu vode, dok izvana na elastičnost vezivnog tkiva pogodno utječe toplina u obliku boravka u sauni“, predlaže Marković.
Fascije, fascinantne kakve jesu, nisu vezane samo uz zdrav pokret i vitalnost tijela, nego utječu i na ljepotu. „Fascija drži na svom mjestu svaki organ, kost i mišić pa tako i kožu - sprečavajući da se opusti“, kaže Seka Zebić, farmaceutkinja, vlasnica kozmetičkog salona i autorica knjige Kako zaustaviti starenje. „Kada je površinski sloj fascija manje elastičan, koža se može opustiti ili biti manje zategnuta. Kako se dublji sloj fascije počinje stvrdnjavati, koža postaje manje elastična i tanja. Sve to rezultira opuštenom kožom, jednim je od najznačajnijih znakova starenja.“
Da bismo obnovili gipkost fascija na licu i vratu, vrijede jednaki savjeti kao za ostatak tijela jer ni jedna krema ne djeluje na mišiće i fascije. „Masaže lica relaksiraju skupljenu fasciju i vraćaju je u optimalno stanje. Odlučite se za opuštajuće, tj. antistresne masaže, limfnu drenažu ili tretman kineziološkim trakama“, navodi stručnjakinja za ljepotu savjetujući da je uz navedene metode važna tzv. gimnastika za lice koju možemo raditi sami kod kuće. „Masaža lica i digitopresura“, objašnjava Seka Zebić, „aktiviraju limfu da što bolje izlučuje toksine, potiču cirkulaciju, razbuđuju mišiće i opuštaju krute fascije. Jagodicom kažiprsta kružnim pokretima masirajte područje oko očiju. Zatim ispruženim dlanovima masirajte kožu od sredine lica povlačeći je nježno prema uhu. Za kraj, jagodicama prstiju energično tapkajte razbuđujući cijelo lice“, savjetuje Zebić sugerirajući da vježbate dva-tri puta tjedno po nekoliko minuta ako imate 30 ili 40 godina, a ako ste stariji - svaki dan po 10 do 15 minuta. Prve rezultate trebali biste vidjeti već za nekoliko tjedna. Možda vas to uvjeri da se zdravim stilom života počnete brinuti o fasciji i u ostatku tijela.
.png)
.png)
