DISANJE KAO MEDITACIJA: Naš kolumnist otkriva kako brojenjem daha povećati koncentraciju

Na što prvo pomislite na spomen vježbi disanja? Pokušat ću pogoditi: većina se sjetila opuštanja dubokim i polaganim disanjem, neki su se sjetili razbuđivanja ili navale energije od brzog disanja, a ponetko je povezao disanje i s vježbanjem pažnje. U ovom tekstu bavim se upravo time. Pokazat ću vam kako brojenjem daha povećati koncentraciju, a s vremenom ući i u meditaciju.

Na njezinoj sredini, između zelenih programa za smirivanje i crvenih za aktivaciju, našli bismo nebeski plave „Povišenu koncentraciju” i „Meditaciju”.

Moć koncentracije

Profesor Patrick Winston, MIT, u briljantnom predavanju „How to speak” - preporučujem da pogledate na YouTubeu - ustvrdio je da naš uspjeh ovisi o tri faktora. Prvi i najvažniji je koliko se dobro izražavamo govorom, zatim koliko vješto pišemo, a tek onda koliko smo inovativni. U predavanju ne spominje kvalitetu koncentracije, nego je podrazumijeva. Da bismo postigli bilo što vrijedno, iz dana u dan napredovat ćemo malim koracima, učiti iz vlastitih pogrešaka, vjerovati u sebe i proces. Sve to možemo samo uz dobru koncentraciju.

Meditacija kao produljena koncentracija

Pod pojmom „meditacija“ ne mislim na glasom vođena opuštanja koja omekšavaju fokus. Nije to ni joga nidra koja nas drži budne u zaspalom tijelu. Meditacija, barem u jogi, proizlazi iz duge koncentracije. Meditirali ste tisuće puta a da niste ni primijetili! Možda ste poput Béle Hamvaša, mađarskog filozofa i mistika, sjeli u klet u vinogradu nakon cijelog dana i zadovoljni obavljenim gledali susjedni brijeg dok su vam se boje i zvukovi slijevali u svijest, bez misli. Ili ste na ispitu prevođenja nakon nekoliko sati povišene koncentracije okusili dubok mir i zadovoljstvo? Trčite li već nekoliko godina, na dužim ste rutama gotovo sigurno meditirali. Koncentracija na pokret, disanje, formu trčanja, stalnu smjenu osjeta u tijelu i misli u glavi, krajolik koji blago teče kroz vas, teško je ne zateći se u meditaciji! Vježbanje joge, šetnja, plivanje, rad u vrtu, muziciranje, bilo koja aktivnost kojoj svrha nije natjecanje draga nam je i kada se na nju se dugo koncentriramo, postaje meditacija.

Brojenje daha za bolju koncentraciju

Kao i obično, počnite istraživati ovu tehniku prateći kako dišete. Možete sjediti ili ležati, potonje je teže jer će vas položaj vjerojatno uspavljivati. Dišite radije kroz nos nego na usta, njih koristite samo ako baš morate. Nakon pet minuta ili manje ako ste uvježbani, refleksno ćete se opustiti. Vježbati možete otvorenih ili zatvorenih očiju, isprobajte oboje. Počnite s onim što vam je lakše, a povremeno, radi neuroplastičnosti, postavite sebi teži izazov. Otvorenih očiju dajte pogledu da klizi vidnim poljem, ne vežite ga ni za što posebno.

Ovisno o dobu dana i vašoj razini energije, za početak ćete uzlazno brojiti udisaje od 1 ili izdisaje silazno od 10. Recimo da je jutro i uz vježbu koncentracije želite se energizirati za dnevne izazove. Počnite brojiti samo udahe od 1 prema 10. Vježba je jednostavna, ali ne nužno i lagana. U početku nećete znati što s izdasima koji se ne broje. Kad se snađete i na izdah u mislima ostanete tihi, primijetit ćete rojenje misli koje nemaju puno obzira za vaše vježbanje koncentracije. Tu je vaša prilika da osnažite koncentraciju! Ustrajte, slijedite udahe prema vrhu Deset udaha. Kad se uspnete na vrh, opet brojite od 1. Na početak se vratite i kada, primjerice, niste sigurni je li sljedeći udah sedmi ili osmi. Važno je da se držite pravila i ne dajete si popuste jer tako propuštate priliku da ojačate mišić pažnje.

Nakon što istekne vrijeme koje ste predvidjeli za vježbu, a za početak ne preporučujem više od pet do šest minuta, polako se protegnite. Primijetite što se sve promijenilo i jeste li spremni vratiti se uobičajenim aktivnostima. Naime, vježbe koncentracije u kojima se dugo usredotočujemo na jednu stvar, pojavu ili ideju dijametralno su suprotne pažnji koja aktivno ispituje okoliš i upozorava nas na eventualne opasnosti, primjerice kada prelazimo cestu.

Svejedno je do kojeg se broja uspinjete; dok god se barem jednom u vježbi uspnete na vrh, zadani cilj vam odgovara, nije previše lak ni previše težak. Obje su krajnosti opasne jer u njima odustajemo; u prvom slučaju zbog dosade i nedostatka izazova, u drugom zbog frustriranosti nedostižnim ciljem. S vremenom ćete se došetati i na vrh Stotinu udaha i uživati u pogledu, a možda i u meditativnom stanju.

Brojite izdahe ako:
- uskoro odlazite na spavanje
- želite se smiriti

Brojite udahe ako:
- vježbate ujutro
- želite se razbuditi

Brojite izdahe pa udahe na kraju vježbanja joge ili bavljenja sportom za potpuno opuštanje, a zatim za povratak u aktivnije stanje.