Naziva se novim wellbeing trendom ili praksom svjesnosti (zapravo je oboje), ali što je zapravo šumsko kupanje? Izraz shinrin-yoku (šumsko kupanje) uveli su 80-ih godina Japanci kako bi opisali fizičku i mentalnu praksu koja se provodi u zelenim oazama. Svrha je bila dvostruka: ponuditi svojim stanovnicima lijek protiv iscrpljenosti uslijed pojačanog tehnološkog procvata i potaknuti ih da se ponovno povežu s prirodom. Japanci su vrlo brzo prihvatili ovaj oblik ekološke terapije. Od tada je Zemlja izlazećeg Sunca predvodnik u znanstvenom proučavanju šumskih kupki, podupirući znanošću ono što već znamo instinktivno – iscjeljuje nas vrijeme provedeno u prirodi.
Radi upoznavanja sve više ljudi sa šumom kao našom najpovoljnijom i najstarijom apotekom, na zagrebačkom se Sljemenu, u Tomislavovu domu, u rujnu 2022. održao Međunarodni kongres šumske terapije. Među eminentnim stručnjacima videopredavanje održao je i pionir shinrin-yoku istraživanja i vodeći svjetski ekspert za šumske kupke dr. Qing Li, koji je prvo objasnio što shinrin-yoku nije. Ono nije ni vježbanje, ni planinarenje, ni trčanje. „To je jednostavno bivanje u prirodi, povezivanje s njom putem osjetila vida, sluha, okusa, mirisa i dodira. Shinrin-yoku je poput mosta. Otvarajući naša osjetila, premošćujemo jaz između nas i prirode“, poetski je objasnio u svojoj knjizi Šumsko kupanje: Kako vam drveće može pomoći da pronađete zdravlje i sreću.
Brojna istraživanja koja je dr. Li proveo kao predsjednik Japanskog društva šumske medicine i direktor Društva šumske terapije, pokazuju da shinrin-yoku ima opipljive, znanstveno dokazane zdravstvene dobrobiti. „Dvosatna šumska kupka može pomoći da se isključimo od tehnologije i usporimo jer nas usidri u sadašnji trenutak i opušta“, kaže japanski znanstvenik, po struci fizičar i imunolog. „Najvažnije dobrobiti šumskog kupanja jesu jačanje imunosnog sustav i smanjenje lučenja hormone stresa, a poznato je da stres može izazvati mnoge bolesti kao što su: rak, hipertenzija, depresija, kardiovaskularne bolesti, moždani udar, čir na želucu, pretilost, alkoholizam, napadaji panike, poremećaj u prehrani...“
Kako se, dakle, kupati u šumi? Potrebno je prije svega pronaći omiljeno mjesto, ono gdje se možete opustiti i koje u vama izaziva osjećaj ugode i smiraja. Pobrinite se da kod kuće ostavite mobitel, fotoaparat, kindle... „Ne trebaju vam nikakvi uređaji dok se povezujete sa sobom i prirodom. Slušajte intuiciju, pratite kamo vas vodi“, sugerira dr. Gorana Isailović, predsjednica Medical Spa Asocijacije Srbije i još jedna predavačica na zagrebačkoj konferenciji.
Ključno je pustiti šumu u svoj svijet putem pet osjetila. Samo time možete otključati snagu šume. „Dopustite prirodi da uđe kroz vaše uši, oči, nos, usta, ruke i stopala“, savjetuje dr. Li. „Slušajte pjev ptica i povjetarac koji šušti u lišću drveća. Pogledajte različite nijanse zelene i sunčevu svjetlost koja se prelama kroz grane. Osjetite miris šume i udahnite prirodnu aromaterapiju fitoncida. Okusite svježinu zraka dok duboko udišete. Stavite ruke na deblo drveta. Umočite ruke ili noge u rijeku. Lezite na tlo. Upijajte okus šume i oslobodite osjećaj radosti i smirenosti. Ovo je vaše šesto čulo, stanje uma. Sada ste se povezali s prirodom. Prešli ste most koji vodi do sreće.“
Kao logičan nastavak svjesnog bivanja u šumi ovu zelenu terapiju ne može se samo odraditi, onako na brzinu, da se riješite još jednog zadatka. Potrebno je uzeti dovoljno vremena za sebe jer, kako je rekao Amos Clifford, još jedan od predavača na zagrebačkoj konferenciji, „cilj nije stići negdje, nego biti“. „Da vas vodim na planinarenje, vjerojatno bismo prešli tri ili četiri milje u nekoliko sati. Da idete sa mnom na šumsko kupanje, prešli bismo oko 200 jardi“, napisao je američki psihoterapeut kojeg je shinrin-yoku inspirirao da osnuje Udrugu vodiča i programa za terapiju prirode i šume.
Drugim riječima, u šumi se hoda polako i sporo pa neki shinrin-yoku opisuju kao hodajuću meditaciju. Nakon stresnog i ubrzanog tempa radnog tjedna mnogima može biti teško i neugodno usporiti i vući se bez cilja. „Lako je tada ubrzati i početi hodati pješačkim tempom“, naveo je Clifford savjetujući da usporite tako što ćete obratiti pozornost na ono što se u šumi kreće: grane koje se njišu na povjetarcu, ptice u letu, potok. Clifford pojašnjava da obraćanje pozornosti na ono što je u pokretu daje našem umu nešto čime se može baviti, poput brojanja daha u sjedećoj meditaciji. Ako trebate nečim zaposliti tijelo ili um, dio svoje terapije možete posvetiti i Pozdravu Sunca, uživanju u hrani na pikniku, kupanju u jezeru, meditaciji, pranajami, crtanju drveća, sakupljanju samoniklog bilja...
Onima koji su zaboravili stajati na mjestu možda bi bilo bolje prvih nekoliko puta shinrin-yoku prakticirati s obučenim vodičem. „Vodič vam otvara vrata šume i pomaže vam da usporite, da se osjećate ugodnije i pronađete svoj tzv. sit spot, mjesto za dokoličarenje u kojem se povezujete s prirodom“, objašnjava dr. Isailović koja organizira šumsku terapiju u Srbiji.
Premda nije certificirani vodič, gestalt psihoterapeutkinja Irena Čorko Meštrović i sama je otkrila dobrobiti bivanja u prirodi pa danas na svojim radionicama spaja dvije ljubavi – psihoterapiju i ekoterapiju. Kaže da joj je psihoterapija promijenila prvi dio života, a posljednjih 12 godina duguje blagotvornom utjecaju outdoor aktivnosti. „Uz njih sam počela sve više vremena provoditi u prirodi, često ne radeći ništa, a s tim je raslo moje opće dobro stanje. Od vječno sjetne, pjesnički raspoložene osobe pretvorila sam se u vedru, emocionalno stabilniju osobu punu energije“, opisuje zagrebačka terapeutkinja dodajući da je teško reći dokle tu sežu efekti psihoterapije, a što joj je donio boravak u prirodi.
U Japanu shinrin-yoku metoda pripada preventivnoj grani medicine i nije pokrivena osnovnim zdravstvenim osiguranjem. „Šumsko kupanje mogu preporučiti liječnici opće prakse za prevenciju određenih bolesti, kao što su depresija, hipertenzija, poremećaji spavanja itd.“, navodi dr. Li. Program šumske terapije uključuje vođene šetnje i posjet terapeutskim šumskim bazama gdje vas liječnici pregledaju, daju opće zdravstvene procjene i izrade najbolji plan hodanja za vas.
S obzirom na to da većina ljudi živi na asfaltu, a procjenjuje se da će do 2050. godine čak 66 posto svjetske populacije živjeti u gradovima, upitali smo japanskog znanstvenika kako možemo prakticirati šumsko kupanje ako u blizini nemamo zvučno izolirano neukroćeno zelenilo. „I sam živim u centru Tokija pa šumsko kupanje na tjednoj bazi prakticiram u gradskim parkovima. Moje su studije pokazale da čak i šetnja gradskim parkom može smanjiti hormone stresa, kao i negativne emocije poput tjeskobe, depresije, ljutnje, umora, zbunjenosti, a poboljšati pozitivne osjećaje i dobru energiju.“ Kako dr. Li ističe, kada se naučite povezati s prirodom, moći ćete prakticirati shinrin-yoku bilo gdje, primjerice, u gradskom parku ili vlastitom vrtu.
Uvijek je dobra ideja unijeti prirodu u prostor u kojem boravite. „U svom domu koristim eterična ulja, u uredu uzgajam biljke, a na YouTube kanalu gledam videe snimljene u šumskim krajolicima kako bih svakodnevno svim osjetilima uživao u mirisu šumskog kupanja“, navodi dr. Li. Ovom nizu uživanja u zelenoj terapiji dr. Isailović dodaje i mogućnost virtualnih ili remote šetnji, kao i osmišljavanje malog senzornog vrt na balkonu ili prozorskoj dasci sa začinskim i aromatičnim biljem. U kojem god obliku odlučili prakticirati šumsku terapiju, važno je biti prisutan, izoštriti sva osjetila tako da u svakom trenutku osjećate najmoćniju silu na svijetu – majku prirodu – bilo da ste okruženi stoljetnom šumom ili sa samo nekoliko lončanica na terasi.
10 dobrobiti šumskog kupanja
Dr. Qing Li, predsjednik Japanskog društva šumske medicine i direktor Društva šumske terapije, naveo je neka od svojih najvažnijih otkrića povezanih s blagotvornosti shinrin-yoku terapije:
1. Jača imunitet tako što povećava aktivnost prirodnih stanica ubojica i proteina koji se bore protiv raka kao što su perforin, granulizin i granzimi.
2. Smanjuje razinu hormona stresa kao što su adrenalin, noradrenalin i kortizol.
3. Smanjuje aktivnost simpatičkog živčanog sustava i povećava aktivnost parasimpatičkog živčanog sustava te djeluje opuštajuće.
4. Poboljšava san.
5. Djeluje preventivno na depresiju.
6. Smanjuje krvni tlak i otkucaje srca te djeluje preventivno na hipertenziju i srčane bolesti.
7. Može se primijeniti u rehabilitacijskoj medicini.
8. Prakticiran u gradskim parkovima također korisno djeluje na zdravlje.
9. Djeluje preventivno na bolesti prouzročene stilom života. Smanjenjem stresa mogu se prevenirati bolesti kao što su: rak, hipertenzija, depresija, kardiovaskularne bolesti (infarkt miokarda), moždani udar (cerebralno krvarenje), čir na želucu, pretilost, alkoholizam, anksioznost, poremećaj prehrane itd.
10. Djeluje preventivno i na viruse jer smanjuje metalni stres i jača imunosni sustav.
.png)
.png)
